Semantička tvorba u terminologiji
Siniša Runjaić
Barbara Štebih Golub
Uvod
B. Kuna (2006: 339–340) tvorba riječi = jezikoslovna
disciplina čiji je zadatak utvrditi kako se morfemi udružuju u riječ, odnosno koje se tvorbene jedinice i obrasci
primjenjuju u nastanku riječi
S. Babić (2002: 23) Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku
Načini bliski tvorbi (granična područja)
-unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, sintaktičko-semantičau tvorba, individualna tvorba i terminološka tvorba
E. Barić Hrvatska gramatika (1997: 299–300) slaganje, izvođenje, preobrazbua i analoška tvorba
I. Marković (2013.) Uvod u jezičnu morfologiju
P. Košutar i B. Tafra (2009.) leksikografski pristup -razlikovanje gramatičkih i semantičkih procesa
Fleischer i Barz (1995: 5–7) Wortbildung, Wortschöpfung, Nominationsbildung (terminologizacija, determinologizacija, deonimizacija)
J. Matijašević (1987., 2019.) semantička derivacija = polisemija – problem tvorbe riječi, a ne leksikologije
Terminologizacija
Hudeček i Mihaljević (2010: 49)
1. „hrvatska tvorba“ (interpreter – prevodnik)
2. prihvaćanje internacionalizama latinskog i grčkog podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima (kolesterol)
3. prihvaćanje stranih naziva (softver) 4. terminologizacija (tijelo i vrat gitare) 5. reterminologizacija (virus)
tvorba termina:
morfološka tvorba
semantička tvorba (terminologizacija, reterminologizacija)
-opći leksik kao vrelo za terminologizaciju
-poseban položaj termina (Gortan-Premk 2009: 117)
-metafora
J. Matijašević – nominacijska metafora
Kod metaforizacije imamo isti nominacioni proces koji i kod morfološke derivacije: nova realija naziva se po nekoj karakterističnoj oznaci izdvojenoj iz zbira drugih, a koja je slična sa karakterističnom oznakom druge realije koja već po njoj ima ime, dobijeno iz odnosa tvorbenih elemenata reči, pri čemu su tvorbeni elementi vidljivi, ili su tu smo etimološki uzeto na datom stupnju razvoja jednog jezika. (Matijašević 2019: 218)
Odabir korpusa
-
baza Struna-semantička tvorba (metafora)
-somatski leksem (jedno- i višerječni nazivi) glava, vrat, rame
Gortan-Premk,Vasić, Nedeljkov (2003.) Semantičko- derivacioni rečnik
-međuovisnost broja i tipa derivata u jednome gnijezdu i semantičkog potencijala osnovnog leksema – hijerarhijski odnos leksema
-glava – preko 300 derivata ruka – blizu 300 derivata bok – manje od 40
STRUNA
Rezultati analize korpusa
glava (72)
strojarstvo (35), medicinske znanosti (14), kemija (11), jezikoslovlje (3), dentalna medicina (2), norme (2), informacijske (1) i komunikacijske znanosti (1), znanost o umjetnosti (1) i zoologija (1)
jednorječni
glava 'dio tijela koji je vratom spojen s trupom‘ (anatomija) višerječni
pridjev + SL (cilindrična glava, čekićasta glava, fantomska glava, upuštena glava)
SL + imenica u genitivu (glava cijevi, glava cilindra, glava zuba)
SL + dvorječni naziv u genitivu (glava bedrene kosti, glava donje čeljusti, glava lakatne kosti)
SL + višerječni naziv u genitivu (glava uparivača s padajućim filmom, glava uparivača s padajućim filmom i vodenim plaštem)
SL + prijedložna struktura (glava za stezanje brtvenoga pakiranja)
pridjev + SL + višerječni naziv u genitivu (donja glava krilastoga bočnog mišića, gornja glava krilastoga bočnog mišića)
pridjev + SL + prijedložna struktura (kvadratna glava s naglavkom, šesterokutna glava s naglavkom, šesterokutna
šesterokutna glava
šesterokutna glava s naglavkom
šesterokutna glava s naliježućim
izdankom
šesterokutna glava s prirubnicom
zakovična glava
lećasta
glava plosnata
glava poluokrugl
a glava stožasta glava upuštena glava završna glava
Metafora
-sličnosti po položaju
glava motora 'dio motora koji pokriva više cilindara, vijcima pričvršćen za blok motora‘
glava nadsjemenika 'najširi dio nadsjemenika koji prekriva gornji kraj sjemenika i u kojemu započinje kanal nadsjemenika‘
glava svrdla 'radni dio svrdla'sastavnica glava uvijek označuje gornji dio čega‘
glava novina 'tekst stalna i karakteristična oblika na vrhu naslovne stranice novina'
sličnost po izgledu
mrtvačka glava (Acherontia atropos)
notna glava 'dio note čiji oblik određuje trajanje, a položaj u crtovlju visinu glazbenoga zvuka
'
vrat (15)
teorija glazbene umjetnosti (1), temeljne medicinske znanosti (12), kemija (1), drvna tehnologija (1)
jednorječni nazivi
vrat 'dio tijela koji se proteže od lubanjske baze do gornjega otvora prsne šupljine i obuhvaća sve meke dijelove u području' (temeljne medicinske znanosti)
vrat 'valjkasti izvod na staklenome laboratorijskom posuđu ili na staklenome prilagodniku kroz koji se neki medij
višerječni nazivi
pridjev + SL (anatomski vrat, kirurški vrat, notni vrat, zubni vrat)
SL + imenica u genitivu (vrat maternice, vrat posude, vrat korijenja, vrat zuba)
SL + dvorječni naziv u genitivu (vrat bedrene kosti, vrat donje čeljusti, vrat lisne kosti, vrat palčane kosti, vrat
žučnoga mjehura)
metafora
sličnost po izgledu i položaju, funkciji
vrat donje čeljusti 'suženi dio na grani donje čeljusti koji drži glavu donje čeljusti‘
krirurški vrat 'suženje na nadlaktičnoj kosti na prijelazu gornjega okrajka u trup nadlaktične kosti‘
zubni vrat 'dio zuba koji se nalazi između zubnoga korijena i zubne krune te je prijelaz krune u korijen‘
notni vrat 'okomita crta koja se nastavlja iz notne glave, a
sličnost po izgledu
vrat 'valjkasti izvod na staklenome laboratorijskom posuđu ili na staklenome prilagodniku kroz koji se neki medij ulijeva, izlijeva, propušta‘
rame (12)
-strojarstvo (6), sigurnosne i obrambene znanosti (3), tehnologija prometa i transporta (1), arheologija i norme (1)
jednorječni nazivi
rame 'površina uz rub kolnika pripremljena da osigura prijelaz između kolnika i susjedne površine' (tehnologija prometa i transport)
rame 'dio koljenastoga vratila koji se spaja s rukavcem i osloncem letećega ležaja' (strojarstvo).
višerječni nazivi
SL + imenica u genitivu (rame čahure, rame gume, rame kućišta, rame osovine)
SL + dvorječni naziv u genitivu (rame koljenastog vratila, rame koljenaste osovine)
metafora
-sličnost po položaju -sličnost po funkciji
„
posuđivanje metafora”latinski
glava doljnje čeljusti < lat. caput mandibulae, glava bedrene kosti < lat. caput femoris
vrat bedrene kosti < lat. collum femoris
vrat donje čeljust < lat. collum mandibulae
lat. caput mandibulae > njem. Unterkieferkopf, tal.
condilo mandibolare
caput femoris > engl. head of femur, lat. colum femoris >
engl. neck of femur
lat. collum mandibulae > engl. neck of mandible, njem.
Unterkieferhals, tal. collo della mandibola
njemački
glava tračnice < njem. Schienenkopf glava svrdla < njem. Bohrerkopf
engleski
rame kućišta < engl. housing shoulder rame osovine < engl. axle shoulder rame vratila < engl. shaft shoulder
Mnogi su hrvatski nazivi nastali posuđivanjem iz engleskog jezika. Neki su od tih engleskih naziva nastali postupkom metaforizacije. Međutim, ako se u hrvatski preuzme engleska metafora, njezina se metaforičnost gubi. Potrebno je znati engleski da bi se otkrilo da je riječ o metafori (npr. riječ hardver u hrvatskom jeziku).
(Hudeček, Mihaljević 2010: 67)
udovice i siročad
bedrena kost < glava bedrene kosti, vrat bedrene kosti, trup bedrene kosti
palčana kost, lisna kost
nota > notna glava, notni vrat
