Ana Dugandžić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
SOMATSKI FRAZEMI S KOMPONENTOM OKO/ОКО U HRVATSKOM I UKRAJINSKOM JEZIKU
Abstract: The paper deals with somatic phrasemes with the component „oko/око“ (the eye) in Croatian and Ukrainian languages, analyses and compares their grammatical structures and semantics.
Keywords: phraseology, somatic phraseology, phraseme, oko, око, Ukrainian language, Croatian language
Odnos jezika i kulture stoljećima je zanimao filozofe, pjesnike i lingviste. Još je 1690. godine filozof John Locke primijetio da u svakom jeziku postoji „mnogo riječi za koje u drugim jezicima ne postoje riječi koje im odgovaraju“, da takve riječi, specifične za pojedini jezik, predstavljaju određene „složene ideje“ koje su nastale iz „običaja i načina života“ nekog naroda (prema Dirven et al. 2004: 127).
Potebnja, Weisgerber, Saphir i Worf, nastavljajući Humboldtovo učenje, prema kojemu je jezik izraz duha naroda, u određenoj su mjeri također jezik smatrali nacionalno markiranim, ali, s druge strane, jezik odražava i „općeljudska opažanja, sudove, iskustvo, jer, kako je napominjao još Helvetius, ljudi iz raznih epoha i naroda često dolaze do jednakih zaključaka“ (Trostinska 1982: 214).
U novije vrijeme pažnja je usmjerena na jezične načine izražavanja slike svijeta, pa antropocentrični pristup u lingvistici u središte stavlja čovjeka kao govornika jezika koji predstavlja određenu kulturu. Smatra se da je svaki jezik s obzirom na prenesena značenja odraz i nastavak onoga što su Humboldt i Weisgerber nazivali Weltansicht, tj. pogled na svijet koji je zajednički svim članovima jezične i kulturne zajednice, što omogućuje stvaranje i razumijevanje u podsvijesti govornika metaforičkih jezičnih značenja (Cowie 1998: 56), posebno frazema.
Frazeologija pokazuje kako pojedini narod misli, ona otkriva stav naroda prema moralno-etičkim i estetskim kriterijima, to jest, odražava mentalitet, pogled na svijet, odnose među ljudima, njihov odnos prema stvarnim i lažnim vrijednostima.
Budući da hrvatski i ukrajinski jezik pripadaju istoj podskupini indoeuropske porodice – slavenskim jezicima, u njihovoj frazeologiji ima mnogo sličnosti, ali ima i razlika. Prvi rad u kojem su komparativno istraživane hrvatska i ukrajinska frazeologija bio je rad R. Trostinske Фразеологічні паралелі в українській і сер- бохорватській мовах (1982), godine 1985. objavljen je Hrvatsko-rusko-ukrajinski frazeološki rječnik A. Menac u koautorstvu s R. Trostinskom, a kontrastivna istraživanja ukrajinske i hrvatske frazeologije R. Trostinska nastavila je zajedno s
Somatski su frazemi oni kod kojih barem jedna komponentna riječ naziva neki dio tijela. Jedni frazeolozi somatskim frazemima smatraju samo frazeme koji za komponentu imaju dio ljudskoga tijela, dok drugi u somatske frazeme uključuju i one koji za sastavnicu imaju dio životinjskoga tijela kad oslikavaju ponašanje čovjeka. Također, kako navodi Kovačević (2012: 16), jedni istraživači pri definiranju somatske skupine isključuju unutarnje organe, a drugi uključuju i apstrakcije poput duše ili uma. Pri tome treba napomenuti da nema dosljednosti, budući da je srce, koje je unutarnji organ, uvijek uključeno u somatske frazeme.
Uzrok učestalosti somatskih frazema njihova je pripadnost najdavnijem sloju leksika, a osobito transparentnost funkcija dijelova tijela, što pogoduje njihovoj alegorijskoj upotrebi. Neki frazeolozi (Skrypnyk 1973: 103) pojavu česte upotrebe naziva dijelova tijela kao organizacijskog središta frazema mnogih jezika pojašnjavaju djelovanjem ekstralingvističkih čimbenika. Postoji i mišljenje da somatska frazeologija spada u „narodni“ sloj frazeoloških izraza, koji je sam po sebi vrlo bogat, star i utemeljen na univerzalnim ljudskim slikama i asocijacijama.
Primjerice, nazivi organa osjeta, kroz koje se odvija proces upoznavanja vanjskog svijeta i pomoću kojih se ostvaruju najraznovrsnije radnje i procesi, široko su zastupljeni u somatskoj frazeologiji. Orijentaciju u prostoru te svoju ocjenu okoline čovjek je odavno povezivao prije svega s dijelovima svoga tijela, a određenu ulogu u frazeologizaciji sintagmi s nazivima ljudskog tijela igraju i popratne geste.
Značenja frazema sa somatskim komponentama barem se djelomično mogu izvesti iz značenja tih komponenata, budući da ljudi imaju ista znanja o dijelovima svog tijela, pa tako često i identične konvencionalne slike. U somatskim su frazemima komponente samo djelomično desemantizirane, one zadržavaju dio svog osnovnog značenja.
U ovom radu proučavamo gramatičku strukturu i semantiku somatskih frazema s komponentom oko/око u ukrajinskom i hrvatskom jeziku. Imenica oko u oba jezika ima jednak oblik i ista značenja, a razvila se od prsl. *ȍko: stsl. oko.
Izvori frazema za hrvatski jezik bili su Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika (1982) J. Matešića, Hrvatski frazeološki rječnik (2003) A. Menac, Ž. Fink-Arsovski i R. Venturina te Hrvatski frazeološki rječnik (2014) istih autora.
Za frazeme ukrajinskog jezika izvori su bili: Словник фразеологізмів україн- ської мови urednika V. O. Vynnyka (2003) i dvosveščani Фразеологічний слов- ник української мови urednika L. S. Palamarčuka (1993). Materijal za oba jezika odabran je i iz Hrvatsko-rusko-ukrajinskog frazeološkog rječnika (1985) A. Menac i R. Trostinske te Hrvatsko-slavenskog rječnika poredbenih frazema (2006) Ž.
Fink-Arsovski i dr.
Ukupno je pronađeno 214 hrvatskih i 387 ukrajinskih frazema sa sastavnicom oko/око (nerazmjer u količini je zbog različitog rječničkog prikaza), ali ograničeni opseg članka zahtijeva da se prikaže samo dio tih frazema.
Struktura somatskih frazema s komponentom oko/око u hrvatskom i ukrajinskom jeziku
Hrvatski i ukrajinski jezik imaju na planu izraza mnogo strukturom jednakih, ili bolje rečeno, vrlo sličnih frazema, ne i identičnih, budući da potpune identičnosti ne može biti zbog razlika u fonološkim sustavima (Popović, Trostinska 1989;
Popović, Trostinska 1998). Kako somatski leksik spada u najstariji sloj leksika i u slavenskom svijetu ima vrlo sličnu simboliku, prirodno je očekivati i velik broj somatskih frazema iste ili slične strukture i značenja.
Frazemi prema strukturi obično se dijele u 4 skupine: minimalni frazemi ili frazemi fonetske riječi, skupovi riječi ili sintagme, rečenični frazemi te polusloženice.
Budući da polusloženice nisu pronađene među prikupljenim frazemima, ovdje ćemo somatske frazeme s komponentom oko/око podijeliti u tri skupine.
I. Minimalni somatski frazemi ili fonetske riječi (jedna punoznačna riječ i barem jedna nepunoznačna):
u čijim očima – в очах чиїх, кого, od oka – на око
II. Skupovi riječi ili sintagme. Somatski frazemi ovakve strukture obično se prema glavnoj sintaktičkoj riječi dijele na četiri podskupine: imenički, glagolski, pridjevski i priložni (u našim izvorima priložni frazemi nisu pronađeni).
1) Imenički somatski frazemi s komponentom oko/око imaju sljedeće strukture:
pridjev + imenica:
oko sokolovo – гостре око;
imenica + prijedlog + imenica:
oči u oči – око в око;
prijedlog + pridjev + imenica:
na (za) lijepe oči čije – за красиві (прекрасні, прегарні тa ін.) очі;
prijedložno-padežni oblik imenice + prijedložno-padežni oblik imenice:
s oka s boka, iz oka u oko
(u ukrajinskom jeziku frazemi takve strukture postoje samo u dijalektima: з ока в око);
somatski frazemi u čiju strukturu ulaze nezavisni veznici (u hrvatskim izvorima takav primjer nije pronađen):
ні перед очима, ні за плечима
2) Glagolski somatski frazemi su najbrojnija skupina somatskih frazema s komponentom oko/ око i u hrvatskom i u ukrajinskom jeziku. Uz glagol su u sastavu ovih frazema moguće imenice (s prijedlozima ili bez njih), pridjevi, zamjenice, brojevi. Glagolski somatski frazemi, koje ovdje obrađujemo, imaju sljedeće strukture:
a) glagol + imenica-somatizam (može biti i još obaveznih sastavnica). Najčešći padež je akuzativ, ali mogući su i drugi kosi padeži:
baciti / bacati oko na koga, na što – кидати / кинути оком (очима, погляд, зір і т. ін.) на кого, що;1
b) glagol + imenica-somatizam s prijedlogom (može biti i još obaveznih sastavnica):
pasti / padati u čijim očima – падати / впасти в очах кого, чиїх;
c) komparativni somatski frazemi u kojima je glagol glavna sintaktička riječ:
čuvati kao zjenicu oka koga, što – берегти (стерегти) як зіницю ока кого, що
3) Pridjevski somatski frazemi sa sastavnicom oko/око pronađeni su samo u ukrajinskom jeziku i imaju strukturu: pridjev + prijedlog + imenica:
гострий на око (на очі), меткий на око,
поганий (лихий) на око (на очі)
III. Somatski frazemi sa strukturom rečenice. Među frazemima ove skupine važno mjesto zauzimaju frazemi koji po strukturi odgovaraju rečenicama (nezavisnim ili zavisnim) s oba glavna člana rečenice – subjektom i predikatom:
oči su iskočile komu – очі повилазили у кого, кому, чиї,
dokle oko seže (dopire i sl.) komu – куди (доки, де) око (зір) сягає.
Drugu skupinu čine frazemi čija struktura odgovara rečenicama koje imaju samo predikat:
zacrni se komu pred očima – в очах почорніло (потемніло) кому
Semantika somatskih frazema s komponentom oko/око u hrvatskom i ukrajinskom jeziku
Budući da se u frazemima određenog jezika odražava pogled na svijet njegovih govornika, usporedba značenja somatskih frazema različitih jezika može pokazati kako pojedini narod doživljava dijelove tijela i koje koncepte on stvara.
Na formiranje frazeološkog značenja utječe simbolika, a prisutnost simboličkog elementa u frazemu značajno povećava njegovu kulturnu važnost. Somatski su se simboli razvili na temelju najstarijih mitoloških poimanja nastanka svijeta i izražavaju općeljudske arhetipove: urođene psihičke strukture, kolektivno pamćenje naroda, njegovu kolektivnu podsvijest, što osigurava cjelovitost i
1 U novijim hrvatskim frazeološkim rječnicima usvojena je praksa da se prvo navodi svršeni oblik glagola, a zatim nesvršeni, stoga ovdje hrvatske frazeme navodimo na taj način. U ukrajinskim rječnicima prvo se navodi nesvršeni oblik, a zatim svršeni.
jedinstvo ljudskog shvaćanja svijeta i čovjeka u znakovnim produktima (u obliku arhetipskih slika) (Skorobagat’ko 2009: 6). U skladu s arhetipskim poimanjem modela svijeta, čovjek i svemir čine jedinstvo i reproduciraju jedno drugo. Odatle počinje simboliziranje somatizama: svaki dio ljudskog tijela stavlja se u odnos s određenim fragmentima svijeta. Arhetipovi kao znakovi kulture tradicionalno se klasificiraju u obliku binarnih opozicija, a somatizmi pripadaju arhetipskim simbolima koji su se formirali na osnovi starih opozicija: glava i noge povezani su s gore-dolje, oči sa svjetlom i tamom, znanjem i neznanjem, ruka s arhetipskim modelom lijevo-desno, rad-nerad. Univerzalni karakter velikog dijela somatske frazeologije uvjetovan je univerzalnošću prvotnog osjećaja tjelesnosti.
U ovom radu analizirat ćemo značenja frazema jednake strukture, ali među njih ćemo uvrstiti ne samo one koji sadrže lekseme s jednakim korijenom nego i one lekseme koji su drugačiji na planu izraza, ali imaju isto značenje. Kako bismo obuhvatili što veći broj frazema koji su u suštini jednake strukture, uzet ćemo u obzir i one za koje izvori za jedan jezik navode glagol kao komponentu frazema, a izvori za drugi ga navode bez glagola, kao i one kod kojih glagol možda nije jednak, ali pripada istom semantičkom polju, one kod kojih se rječnička natuknica razlikuje u pogledu glagolskog vida, one koji se razlikuju u broju i sl.
Ove frazeme podijelit ćemo u dvije skupine. Prvu skupinu čine oni koji u dvama jezicima imaju jednaku strukturu i jednako značenje, a drugu skupinu oni koji se ne razlikuju strukturom, ali im se značenja razlikuju u nekoj nijansi, ili u jednom jeziku imaju samo jedno značenje, a u drugomu više nego jedno, ili u dvama jezicima imaju različita značenja.
I. Frazemi s komponentom oko/око koji u dvama jezicima imaju jednaku strukturu i jednako značenje (pronađen je 31 par takvih frazema, ali zbog ograničenoga opsega teksta ne možemo navesti sve parove i njihova značenja) u najširem smislu mogu označavati:
- vrste pogleda, način gledanja:
kružiti očima (okom) – бігати (прясти) очима,
gutati (proždirati) očima koga, što – їсти (жерти тa ін.) очима (оком) кого, що;
- pažnju/nepažnju:
budno oko – недремне око чиє,
- zapažanje/propuštanje bitnog (često namjerno):
zatvoriti / zatvarati oči pred čim – заплющувати (закривати) / заплю- щити (закрити) очі на що;
- shvaćanje/neshvaćanje, tj. razumijevanje/ nerazumijevanje pravog stanja stvari: i u jednom i u drugom jeziku imamo sliku nečega što zaklanja vid, pa samim time i mogućnost shvaćanja, a kod njegova uklanjanja nastaje prosvjetljenje, tj.
shvaćanje:
pala je koprena (veo) s očiju komu – <як (мов, наче і т. ін.)> полуда з очей спала (опала, спливла і т. ін.) у кого, кому;
zamazati / mazati oči komu <čime> – замазувати /замазати очі кому i pokazivanje istine:
otvoriti / otvarati oči komu <na što> – відкривати (розкривати) /відкри- ти (розкрити) очі кому;
- mišljenje o ljudima:
narasti (porasti) / rasti u čijim očima – виростати / вирости в очах чиїх, кого;
- način ponašanja prema drugim ljudima:
pljunuti / pljuvati komu u oči – плювати / плюнути (наплювати) в вічі (в очі, межи очі тa ін.) кому;
- brzinu:
u (za) tren oka – у миг (мить) ока, - prostor:
dokle oko seže (dopire i sl.) komu – скільки сягає (бачить, обхоплює, захопить тa ін.) око;
- spavanje i umiranje (bez fakultativne komponente primjer je polisemije u oba jezika, a prisutnost fakultativne komponente polisemiju ukida):
<zauvijek> sklopiti (zaklopiti, zatvoriti) oči – <навіки (навік)> склепи- ти очі;
- oči kao prozor u svijet/izvor spoznaje:
ne povjerovati / ne vjerovati <svojim> vlastitim očima ili ne povjerovati / ne vjerovati svojim <vlastitim> očima – не вірити /не повірити <своїм (власним)> очам;
- vid kao jednu od najvećih vrijednosti:
čuvati koga, što kao zjenicu oka <svoga> – берегти (стерегти) як зіницю ока кого, що;
- duševno/fizičko stanje čovjeka, najčešće kao reakciju na nešto:
muti se komu pred (u) očima – мутніє (помутніло) в очах у кого, кому;
- karakteristiku nečega, privlačenje pozornosti:
pasti / padati (upasti / upadati) u oči (oko) komu – впадати (падати) / впасти в око (в очі, у вічі) кому;
- razlog:
na (za) lijepe oči čije – за красиві (прекрасні, прегарні тa ін.) очі;
- intimu, bliskost, povjerenje:
u četiri oka – на чотири ока;
- čovjeka na kušnji:
gledati opasnosti u oči – глянути /глядіти/ дивитися страхові (небезпе- ці) у вічі.
Mnoge frazeme nije lako svrstati u skupine prema značenju, budući da im značenja pokrivaju više kategorija.
II. Parovi frazema s komponentom oko/око jednake strukture, ali s razlikama u nijansama značenja, u opsegu značenja ili s različitim značenjem u dvama jezicima:
sijevnuti očima – блиснути очима (оком) на кого-що: u hrvatskom ovaj brzi pogled uključuje gnjev, negodovanje ili prijekor, a u ukrajinskom osim ljutnje ili prijekora može uključivati i radost, tj. izražavati pozitivne emocije;
imati koga, što na oku – мати на оці (на очах) кого, що: i u hrvatskom i u ukrajinskom znači ‚paziti, motriti, vrebati na koga‘, ali je u ukrajinskom značenje ovog frazema mnogo šire, pa znači i ‚misliti na koga; pamtiti, ne zaboravljati, znati; nadati se, čekati na što; izražavati namjeru, spremati se nešto učiniti‘;
ne trepnuvši okom – не моргнувши (не зморгнувши) оком (бровою): i u hrvatskom i u ukrajinskom znači ‚hladnokrvno‘, ali u ukrajinskom ima i drugo značenje: ‚jako brzo, odmah‘.
Naravno, postoje i frazemi u jednom jeziku koje drugi jezik nije stvorio, primjerice: hrvatski zavadio bi tko dva oka u glavi = ‚biti spletkar/varalica‘ i ukrajinski хоч оком світи, хоч в око стрель, хоч око виколи = ‚jako tamno‘, ali oni nisu predmet analize u ovom radu.
U vezi sa značenjima frazema sa sastavnicom oko/око u hrvatskom i ukrajinskom jeziku, može se zaključiti da u oba jezika postoje brojna jednaka značenja, a kad nisu jednaka, najčešće su vrlo slična, a broj značenja koja postoje u jednom, a ne postoje u drugom jeziku relativno je malen.
Značenja somatskih frazema povezana su s funkcijom koju dio tijela obavlja, i općenito se, za razliku od većine drugih frazema, mogu prognozirati. U sastavu frazema somatizam se ne desemantizira u potpunosti, nego je riječ koja znatno utječe na formiranje cjelokupnog značenja frazema.
Kao što je vidljivo iz prikazane analize, u ukrajinskom i hrvatskom jeziku pronađen je velik broj frazema s komponentom oko/око jednake strukture i jednakog značenja, što upućuje na bliskost, sličnosti narodnih stereotipa, što se moglo i očekivati uzevši u obzir podrijetlo dvaju naroda. Veća sličnost nego različitost hrvatskih i ukrajinskih frazema potvrđuje i duboku starinu njihova nastanka.
Dakle, razlog postojanja frazema jednake strukture treba tražiti u starini somatskog leksika, a postojanje velikog broja frazema istih ili sličnih značenja u bliskosti narodne svijesti, narodnih predodžbi i stereotipa u slici svijeta dvaju naroda.
LITERATURA
Cowie 1998: Cowie, A. P. (ed.). Phraseology. Theory, Analysis, and Applications. New York:
Oxford University Press, 1998.
Dirven et al. 2004: Dirven, R., Verspoor, M. (ed.). Cognitive Exploration of Language and Linguistics, Second revised edition. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, 2004.
Popović, Trostinska 1989: Popović, M., Trostinska, R. I. Pokušaj određivanja tipoloških i genetskih podudarnosti u petnaest frazeologizama hrvatskosrpskog, ruskog, ukrajinskog, češkog, poljskog i slovačkog jezika. – In: Radovi zavoda za slavensku filologiju, 22.
Zagreb, 1989, s. 67 – 84.
Popović, Trostinska 1998: Popović, M., Trostinska, R. Neke hrvatsko-ukrajinsko-ruske frazeološke paralele. – In: Riječ, 1. Rijeka, 1998, s. 72 – 76.
Skorobagat‘ko 2009: Скоробагатько, Н. О. Концептуалізація фразеологічного соматич- ного коду в східнослобожанських і східностепових говірках. Автореферат канд.
дис. Луганськ: Луганський Національний Університет ім. Тараса Шевченка, 2009.
Skrypnyk 1973: Скрипник, Л. Г. Фразеологія української мови. Київ: Наукова думка, 1973.
Trostinska 1982: Тростинська, Р. І. Фразеологічні паралелі в українській і сербохорват- ській мовах. – In: Лексика української мови в її зв’язках з сусідніми слов’янськими і неслов’янськими мовами: Тези доп. респ. конф. Ужгород, 1982, с. 214 – 215.
RJEČNICI
Fink-Arsovski i dr. Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema. Zagreb: Knjigra, 2006.
Matešić, J. Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb: Školska knjiga, 1982.
Menac, A., Fink-Arsovski, Ž., Venturin, R. Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2003.
Menac, A., Fink-Arsovski, Ž., Venturin, R. Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2014.
Menac, A., Trostinska, R. I. Hrvatsko-rusko-ukrajinski frazeološki rječnik. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1993.
Palamarčuk 1993 = Паламарчук, Л. С. (ред.). Фразеологічний словник української мови I, II. Київ: Наукова думка, 1993.
Vynnyk 2003 = Винник, В. О. (ред.), Білоноженко, В. М., Гнатюк, І. С., Дятчук, В. В., Неровня, Н. М., Федоренко, Т. О. Словник фразеологізмів української мови. Київ:
Наукова думка, 2003.
